Plakat se definira kao pisana, crtana, grafički umnožena obavijest nalijepljena ili izvješena na javnim mjestima. Sadržaj i tekst su usmjereni na što upadljivije djelovanje. Likovno-tematski elementi usmjeravaju se na bitno, a primjenjuju se i boje sa što jačim kolorističkim efektom.
Glavni elementi plakata su slova i slika, no obično se ne uzimaju jednaki omjeri slike i teksta (50-50%) kako ne bi došlo do neodlučnosti pogleda što je važnije, već je omjer obično 70-30% kako bi se uspostavila dominanta. Slova moraju biti dovoljno velika i čitka da bi ih promatrači mogli brzo primijetiti, u prolazu šetnjom, autom, tramvajem i sl.
Povijest plakata:
U rimsko doba obavijesti su se ispisivale na zidove ili na drvene pločice.
Tokom Srednjeg vijeka plakati su se ispisivali, a pojavom tiska plakati ulaze u širu upotrebu.
U 16. st. koristi se letak manjeg formata s tekstom i ilustracijama u drvorezu ili bakrorezu.
U 17. i 18. st. u Engleskoj i Francuskoj se koriste politički letci sa karikaturama.
Od 1866. francuski slikar i grafičar Jules Cheret u Parizu usavršava i stvara novi stil plakata, elegantan i duhovit. Poznat je po svojim prpošnim ženskim likovima, po njemu i danas poznajemo izraz “šeretski“.
Henry de Toulouse Lautrec je prva osoba kojoj možemo zahvaliti shvaćanje plakata kao “ulične slike”, što je postigao dodatno razvijajući tehniku litografije, grafičku tehniku plošnog tiska. Litografski predložak radi se na uglačanom kamenu, koji zbog svoje tvrdoće izdržava velike edicije (ukupni broj otisaka) bez deformacije crteža, što nije slučaj sa drugim tehnikama (bakrorez npr., ili drvorez) na kojima zbog jakog pritiska preše crteži ubrzo gube kvalitetu.
20. st. donosi rusku avangardu i likovnu izrazito uspješna rješenja plakata.
U Hrvatskoj se početkom 20. stoljeća plakatom bave Tomislav Krizman i Ljubo Babić.
Dvadesetih godina dvadesetog stoljeća u Europi u plakatu i dizajnu općenito prednjači visoka škola za dizajn “Bauhaus”, a tridesetih godina u Njemačkoj je vrijeme političkih plakata grupe “Nova stvarnost” koja reagira na Hitlera; to utjeće i na likovni izraz u Hrvatskoj kod grupe “Zemlja”.
U Hrvatskoj se sredinom 20. st. plakatima posebno istaknuo Boris Bućan,
a na kraju 20 st. vodeću ulogu u plakatima kod nas ima svjetski nagrađivan Boris Ljubićić.
